Šarene vučike

Dragi posjetitelji moga bloga,

danas bih Vam predstavila još jednu zahvalnu trajnicu, stanovnicu moga vrta. To je vučika ili vučjak, neizbježni stanovnik svakog seoskog vrta. Sjećam se da  ih je baka  jednostavno zvala klasići.Neumorno su cvali i svakog proljeća krasili njen vrt.

Kao što sam već rekla, vučika je trajnica i razmnožava se sjemenom ili dijeljenjem biljke u proljeće.Na ocvalim klasićima se stvaraju mahune koje nose 8 do 12 crnih ovalnih sjemenki.

Nakon što mahuna sazrije, puca i sjemenke se same rasijavaju.Dosta im je dobra klijavost i već za par dana, ukoliko su uvjeti povoljni izbija nova biljka. Nažalost, neće cvjetati prve godine, ali se isplati čekanje jer idućeg proljeća će Vas obradovati prekrasnim cvjetovima.

Puževi naprosto obožavaju mlade biljke i u stanju su čitavu biljku uništiti. Upravo zbog toga bih preporučila sijanje u saksije pa tek kad biljka bude dovoljno jaka, da se odupre najezdi ovih       proždrljivaca, presađivanje na stalno mjesto.

Vučike cvjetaju  u najrazličitijim bojama i kombinacijama. Tako kao mene plava cvate u kombinaciji sa bijelom, roza također sa bijelom dok narandžasto crvena ima žutu za kombinaciju.

Najljepše izgledaju u grupama, ali su i kao pojedinačni primjerci dosta impresivne.Pošto zauzimaju dosta prostora treba im pronaći odgovarajuću lokaciju.

Nakon što prođe cvatnja orežemo ocvale stapke, te možemo očekivati ponovnu cvatnju za kratko vrijeme. Naravno ostavit ćemo pokoji cvat da mahune i sjemenke u njima sazriju.

Sjemenke je najbolje odmah posijati, jer im je klijavost tada najveća a i temperatura i ostali uvjeti za nicanje su povoljni. Također ima dovolno vremena da se do zime razviju mlade i jake nove biljke.

Dragi čitatelji, nadam se da sam Vas  današnjim postom  makar malo zainteresirala za ovu prekrasnu trajnicu.

Želim Vam svima lijep početak novog radnog tjedna. Pozdrav iz seoskog vrta.

Rascvjetane anemone

Dragi čitatelji,

zahvaljujući skoro pa ljetnim temperaturama koje ovih dana vladaju u našem kraju moji zumbuli i tulipani su već stvar prošlosti.Odrezala sam im cvjetne stabljike i sada su ostavljeni listovi da još neko vrijeme hrane podzemni dio kako bi iduće godine ponovo uživala u njihovim predivnim cvjetovima.Njihovo mjesto polako zauzimaju predivne raznobojne anemone. 

Anemone spadaju u lukovičasto cvijeće. To su poprilično maleni gomoljčići posađeni jesenas kad i zumbuli i tulipani.

Kod njih mi se  naročito sviđa osobina da cvjetaju malo kasnije od ostalih lukovica i da upravo sad popunjavaju prazninu nastalu između ljetnica i lukovica.

Boje su im prekrasne i variraju od ljubičaste, plave, pink pa do bijele i crvene.U sredini je smješten šarmantni crni tučak koji daje cvjetovima posebnu draž i notu elegancije.

Posebno su zanimljivi nježni bijeli cvjetovi kod kojih je tučak bijel ali s vremenom postaje tamniji.

Ovo cvijeće toplo preporučujem, nije zahtjevno za uzgoj a donosi toliko radosti i šarenila u svaki vrt.

Lijep pozdrav.

Uskrsnuće

U S K R S N U Ć E

U zanosu kličem:

čežnjo, ćutiš kako mlado srce lupa,

a mirišu polja i pjevaju ljudi,

polomljeno drvo diže se i pupa,

a zemljine cvijećem posute su grudi.

I mirišu noći,večeri i dani,

a sunašce mlado drhti ko od sreće;

i ljubica šapće: Kani, suzo,kani,

u slavu te Bogu vjetar odnijet će...

Smiju se jezera pod drhtanjem sunca,

svečano je nebo, od sreće se plavi,

jer danas će s jednog najljepšeg vrhunca

u nebesa plava On Bog da se javi.

Čuti će se pjesma ševe, cvrkut laste,

i svilu će plavu nebo da navuče,

ushit će u času svud da ponaraste

slaveći u raju sveto Uskrsnuće...

Predati će zemlja nabujale grudi

u koje će ratar plugom da zareže,

uz poklik pastira, miris trave svježe,

uz majčinu brigu, blaži bit će ljudi.

Sa ovim prelijepim stihovima Ivana Gorana Kovačića donosim par slika uskrsnog ugođaja u mom domu. Lijep pozdrav.

Crno -bijela dekupaž jaja

Drage čitateljice,

sigurna sam da ste poput mene, u velikim pripremama što se tiče predstojećeg blagdana Kristova uskrsnuća.Toliko toga treba uraditi, očistiti kuću, napraviti kolače i naravno neizostavna jaja. Vrijeme nama, domaćicama i ne ide baš na ruku. Svaki dan pada kiša i već ranije oprani prozori ponovo su za pranje.Nadam se da će se vrijeme makar malo proljepšati jer ne uspijem okopati niti gredice sa trajnicma koje su već dosta velike izrasle a po običaju našeg kraja na velike dane ne valja dirati u zemlju.S druge strane ovakvo vrijeme koje ne dozvoljava radove vani koristim za izradu i dekoriranje jaja u dekupaž tehnici. 

Jaja je potrebno najprije probušiti na dva vrha tj. sa obje strane. Zatim puhanjem istjeramo sadržaj jajeta, dobro operemo i ostavimo da se osuši unutrašnjost i vanjska strana.

Isprintamo odabrani motiv na višeslojnu paloma maramicu koju prethodno dobro zalijepimo na papir A4 formata. Nakon toga pažljivo odvojimo samo gornji sloj na kojem je motiv i zalijepimo na jaje.

Ostavimo jaja da se zalijepljeni motiv dobro osuši,a poslije ukrasimo po želji i ukusu. Za tu svrhu možemo koristiti bijelo perje, čipku, osušenu gipsofilu, špagu, dugmiće... na volju .

Ovoj kombinaciji jaja dodala sam buketić nježnih cvjetova bergenije iz mamina vrta.Naravno da ćemo jaja  farbati i bojama, o tome drugom prilikom.

Puno pozdrava svima, danas je Svjetski dan meterologa, nadam se da će nas obradovati ljepšim vremenom,

Umivanje cvijećem na Cvjetnicu

Dragi čitatelju,

prvi proljetni sunčani dani i već je pun vrt raznih ocvjetalih proljetnica.Kako je jučer  bila Cvjetnica, u današnjem postu želja mi je napisati par crtica vezanih za običaje ovog blagdana.Nekada su djevojke, dan ranije, bršljanom i prvim proljetnim cvijećem,  kitile svoje kapije, bunare i ulazna vrata na kućama.

Brale su se mirisne ljubičice, jagorčevine, zumbuli, ključići, cica mace i ostalo proljetno cvijeće. Nabrano cvijeće stavljalo se u vodu kojom bi se u rano jutro Cvjetne nedjelje umivali svi ukućani. Naravno najprije su to činile djevojke spremne na udaju te godine, a poslije i svi  ostali.

Simbolika ovog umivanja leži u vječitoj čežnji čovjeka za mladošću i ljepotom, a kako u to vrijeme nisu postojali razni parfemi i kreme  kao danas, djevojke bi kitice mirisnih cvjetova stavljale za uši i na prsa.

I moja kćerka se veseli  umivanju u cvijeću, te je većsubotu nabrala  mirisne cvjetiće, stavila vodu u zdjelicu da ne uvenu i spremila ih za nedjeljno jutro.U ovom poslu imala je i pomagača, svoga miljenika mačka Vitu.

Želim Vam svima lijep početak ovog Velikog tjedna.

Proljeće je tu...

Dragi čitatelju,

bez obzira što nas je današnji 29.veljače ostavio još uvijek u zimskom mjesecu priroda koja se budi i stupanj razvijenosti cvjetnih pupova na voćkama kazuju da smo dobrano zakoračili u proljeće.Moram priznati da mi i pored lijepog i toplog vremena sve to ipak nije drago. Bojim se za cvjetne pupove, bit će još mraza, smrznuti će se i od sočnih plodova neće biti ništa.Dotle prve proljetnice cvatu i uljepšavaju nam vrijeme između perioda kiše i sunca.

Prošlogodišnje kupljene primule posadila sam, nakon što su prošle u sjenku stare žalosne vrbe i jesenas presadila u saksije te ih čuvala u plasteniku dok nisu ponovo procvjetale.

Dodatkom zečića od terakote postale su uskršnja dekoracija.

Maćuhice sam sijala u 8 mjesecu. Iako je bila mješavina raznih boja nikle su samo plave.

Ugodan početak novog radnog tjedna.

Pokladne krofne

U našem kraju Poklade ne mogu proći bez krofni.Neke domaćice ih rade već u nedjelju a ja sam ih napravila evo juče. Ovaj puta odlučila sam ih napraviti po receptu sestre Anđelke, školske sestre franjevke koja je objavila predivnu knjigu recepata. Knjiga se zove"Kuhinja bez zidova" i toplo bih je preporučila svakoj ženi  jer su svi recepti jednostavni a jela napravljena po njima vrlo ukusna. 

Recept za krofne sestre Anđelke ide ovako.

1 kg glatkog brašna;

7 žumanjaka;

40 gr svježeg kvasca;

100 gr šećera;

1/2 litre mlijeka;

50 ml ulja i 50 gr margarina;

1 čajna žličica soli;

1 vanili šećer,

2 žlice ruma;

naribana korica 1 limuna;

Svi sastojci trebaju biti sobne temperature. Najprije u jedan dio od 1/2 litre toplog mlijeka izmrvimo kvasac i ostavimo po strani da se digne. U preostalom mlijeku  izmiješamo pjenjačom šećer i žumanjke.Brašnu dodamo sol, rum, vanili šećer i naribanu koricu limuna. Zatim spojimo mlijeko sa kvascem i mlijeko sa žumanjcima te zamijesimo tijesto. Dok je tijesto još meko dodamo mu rastopljeni margarin pomiješan s uljem i mijesimo dok tijesto ne postane glatko.  

Gotovo tijesto stavimo na toplo mjesto da udvostruči volumen (oko 45 min.).Nadošlo tijesto razvaljamo na 1 cm debljine, isiječemo okruglim kalupom i ostavimo da ponovo naraste, najprije s jedne strane a onda ga okrenemo i sa druge strane da naraste.Pečemo ih u dubljoj šerpi sa puno masnoće. Strana krofne koja je bila okrenuta dole prilikom pečenja mora biti okrenuta gore. Šerpu pokrijemo poklopcem i nekoliko puta u toku pečenja prodrmamo krofne kako bi ravnomjerno uzrasle.Pečemo ih oko 5 minuta s jedne i 5 minuta s druge strane. Gotove vadimo na kuhinjski papir da se iscijedi višak masnoće, pospemo šećerom u prahu i uživamo u ukusnom zalogaju.

Moramo priznati da su jako ukusne. Pošto je danas Čista srijeda, posni dan,  podijelili smo ih i najbližim susjedima da se tradicija ne ugasi. 

Lijep pozdrav svim mojim dragim čitateljima.